Kako izaći na kraj s "mrgudom"?
Pitanje:
Sudjelujem u pripremi projekta za EU fondove. U projektu sudjeluju tvrtke odnosno javne ustanove iz dvije susjedne zemlje kao partneri, njih šest ukupno. Od svake tvrtke sudjeluju za početak jedna do dvije osobe.
Već na prvim sastancima vidjelo se da imamo u timu osobu koja u startu kreće s izjavama:
"to će biti teško", "kod nas se to ne može napraviti", "država je problem", itd.
Bojim se da će nam ta osoba (koja je nominirana od strane jednog od partnera) stvarati dosta teškoća u diskusijama i donošenju zaključaka. Osoba je sigurno kvalitetna u svojoj struci, međutim u odnosima imam osjećaj da ćemo imati uteg-sidro koje će nam otežavati put naprijed prema sjajnom projektu koji donosi veću kvalitetu života stanovništvu uključenih područja iz obje države.
Kako se postaviti s obzirom da je osoba zaposlenik druge tvrtke i da na nju nemamo direktan utjecaj?
Odgovor:
Kada bismo situaciju koju opisujete proizvoljno nazvali zakonom malih brojeva (naime, radi se o maksimalno 12 osoba), velika vjerojatnost je da će jedna od njih biti negativno nastrojena. Kao što u Vašem slučaju i jest! U bilo kojem okruženju, poslovnom, privatnom ili na uzorku slučajnih prolaznika na cesti, vjerojatno biste naišli na tu jednu. Znam da ovaj uvid ne rješava Vaš izazov, no možda Vam može pomoći da mu pristupite kao očekivanom i „normalnom“.
S obzirom na Vaše pitanje, sagledala bih situaciju s dva aspekta.
Prvi bi bio organizacijski, dakle nešto kao makro-perspektiva. Pitanje je možete li ju implementirati na ovaj slučaj, no svakako Vam može biti korisna kod nekih budućih, sličnih situacija.
Naime, kako bi se prevenirao ovakav slučaj, ne bi bilo loše razmotriti kriterije po kojima tvrtka šalje svog predstavnika. Postoje li? Naime, različito će se ponašati netko tko je poslan od strane poslodavca da „popuni prazninu“, od nekoga tko je zainteresiran, ima iskustva na sličnim projektima ili bar ima iza sebe neke uspješne projekte na drugim poljima (pa je tako već inicijativa, kreativnost, motiviranost i suradljivost pokazana i dokazana). Iz Vašeg pisma ne vidim imate li Vi osobno tu mogućnost da utječete na kriterije i pregovarate o njima, no možda ste u kontaktu s osobom koja ima. Da sumiram, s organizacijske strane gledano, dugoročno će Vam koristiti otvoriti temu kriterija te ju komunicirati tvrtkama partnerima.
Drugi kriterij možemo nazvati interpersonalnim. Sada kada je negativna osoba dio Vašeg tima, kako razvijati odnos s njom i umanjiti eventualno djelovanje njenog pesimizma.
Jedan od važnih preduvjeta svakog odnosa pa i ovog je - poštovanje. Poštovanje mišljenja, iskustva pa i percepcije. Naglašavam ovo jer je često prvi poriv koji ljudi imaju u odnosu s pesimistima taj da ih razuvjeravaju. Tanka je linija između razuvjeravanja i agresivne komunikacije, a poruka koju time šaljemo je uglavnom na tragu „nisi u pravu, ja znam bolje, glup(a) si“ i sl.
U podlozi negativnog razmišljanja je prije ili kasnije određena doza nesigurnosti, opreza, straha, tjeskobe... Stoga rečenica tipa „vidim da ste Vi oprezni s ovom idejom“ nešto čime možemo otvoriti vrata komunikaciji. Ono što je neophodno kao nastavak razgovora je pitanje koje ili produbljuje naše razumijevanje („kakvo je Vaše dosadašnje iskustvo sa sličnim problemima?“) ili traži od osobe da konstruktivno doprinese rješenju („Što je ono na što biste Vi posebno obratili pažnju?“) Oba načina služe tome da, nakon što smo uvažili njihovo stajalište, tražimo djelotvorno rješenje zajedno. Time mičemo i komunikaciju i moguće rješenje iz pat-pozicije. Osim toga, čuti ćete vjerojatno i korisna iskustva koja će biti vrijedno imati na umu.
Pesimisti neće preko noći postati optimisti, što god da im kažemo. Na neki način, to je njihovo pravo. Ipak, naše je pravo na dobar način tražiti da preuzmu dio odgovornosti u sagledavanju, rješenju i napretku.
Pretjerana predostrožnost je dio njihove realnosti (bilo da se radi o istinskom životnom iskustvu zbog kojeg su ju razvili ili o subjektivnom doživljavanju) stoga imajte na umu da gradite odnos s nekim tko je ranjen. Pa bilo da se radi o stvarnim ili umišljenim ranama, liječi ih samo strpljenje, uvažavanje i odnos povjerenja.
-
Je li određena količina dekoncentracije nakon godišnjeg odmora normalna?
-
Koji spol češće traži pomoć poslovnog coacha?
-
Što je mogući ishod kad preuzmemo posao koji nije naša odgovornost?
-
Strah u ulici državne službe
-
Suradnja među odjelima počinje promjenom fokusa
-
Je li moguće uvođenje u posao od danas do sutra?
-
Čeznete li za pohvalom?
-
Kad Vas na poslu pogodi trač, odbijte popiti otrov!
-
Dostojanstvo u poslovnom svijetu: "in" ili "out"?
-
Bez povišice, isplati li se uopće napredovati?
-
Prijaviti malverzaciju ili ne, pitanje je sad!
-
Morate li biti talac situacije na poslu?
-
Može li se zadovoljiti šefova kontradiktorna očekivanja?
-
Novogodišnja odluka: napredovanje!
-
Kako "probuditi" onoga koji čeka mirovinu?
-
Možemo li istovremeno biti šef i prijatelj?
-
Nerješavanje problema može dovesti do agonije...
-
Nerješavanje problema može dovesti do agonije... (2. dio)
-
Što kada kolega "preko noći" napusti tvrtku?
-
Kako zaštititi kolegicu, a da ne ugrozim vlastito radno mjesto?
-
Je li povišica dovoljna za motivaciju?
-
Postoji li idealan stil komuniciranja?
-
Što kada isprika nije dovoljna?
-
Više posla za istu plaću. I što sad?
-
Što kada Vas zaposlenik uporno "preskače"?
-
Kako se braniti od optužbe za mobbing?
-
Želite izgraditi autoritet?
-
Je li ono što drugi žele čuti uistinu ono što trebamo reći?
-
Što kada ste kompetentniji od šefa?
-
Čemu služe laži na poslu?
-
Nosi li jednakost po hijerarhiji i jednaku količinu moći?
-
Je li nostalgija za prethodnom firmom „normalna“?
-
Dokle seže naš utjecaj na poslu?
-
Kako izaći na kraj s "mrgudom"?
-
Koliko je važan talent u poslu?
-
Feedback - formalnost ili potreba?
-
Kako preraspodijeliti posao na dobar način?
-
Kako preživjeti degradaciju?
-
Delegirali su Vam zadatak? Tražite i ovlasti!
-
Treba li podmetati leđa za kolege?
-
Je li česta promjena radnog mjesta rješenje ili problem?
-
Kako kod šefa "pripremiti teren" za razgovor o povišici?
-
Kako je izbjeglička kriza "podijelila" odjel?
-
Zašto ponekad nadređenom treba reći "ne"?
-
Kako razvijati vlastiti posao?
-
Rade li vam zaposlenici iza leđa?
-
Kako poboljšati izglede na razgovoru za posao?
-
Kako prevladati strah od delegiranja?
-
Kako prijeći Rubikon i postati privatnik?
-
Uzimaju li kolege popuštanje oko termina godišnjih odmora "zdravo za gotovo"?
-
Radno mjesto sam dobio. A koji mi je posao, zapravo?
-
Tko je osoba između čekića i nakovnja? Menadžer!
-
Kako potaknuti sramežljive, a utišati glasne?
-
Otkaz je najteže dobiti, a nije ga lako niti uručiti...
-
Što sa šefom kojeg zanima samo vlastita pozicija?
-
Koja je cijena kad se sa zaposlenicima zaigraju "igre prijestolja"?
-
Što kad se uzorna tvrtka pokaže kao tvrtka iz pakla?
-
Što učiniti kada se promijene šefovi kriteriji?
-
Jeste li i Vi „crna ovca“ u svojoj firmi?
-
Reorganizacija? Spašavaj se tko može!
-
Kako se postaviti prema šefu koji je Dr. Jekyll i Mr. Hyde?
-
Kako izaći na kraj s kulturom sastančenja?
-
Kako se nositi sa stresom i nelagodom na novom poslu?
-
Što kada zaposlenici odbijaju edukaciju?
-
Kako izaći iz uloge 'Katice za sve'?
-
Kako postati šef dojučerašnjim kolegama?